Pismo za gradonačelnika Gnjilana, G. Ljutfi Haziriju.
Priština, 6. novembar 2017
Dragi G. Haziri,
Putem ovog pisma izražavamo našu zabrinutost zbog uklanjanja spomenika posvećenom ratnicima koji su pali (1941-1945). S obzirom na posvećenost koju ste pokazali prilikom čuvanja istorijskog pamćenja, pozivamo vas da ponovo razmislite o odluci da ga ukolonite.
Mi smo kolektiv istraživača generacija, nacionalnosti i različitih kompetencija, Inicijativa za usmenu istoriju, čija je misija beleženje životnih priča koje se prepletaju sa najvećim događajima na Kosovu. Naš istraživački rad je blisko povezan sa prošlošću, sećanjem, istorijom i konfrontacijom sa prošlošću. Ni na koji način mi ne nameravamo da pojednostavimo istoriju, naprotiv, kroz dokumentaciju koju činimo dostupnom svima u online arhivi www.oralhistorikosovo.org, pokušavamo da podstaknemo kritičke izveštaje o istoriji. U ovom smislu, aktivno doprinosimo dodavanje nijansi i složenosti istorijskim pričama.
Uklanjanje spomenika posvećenom „Palim ratnicima“ (1941-1945) u Gnjilanu, čija je poruka borba protiv fašizma, predstavlja zabrinutost za našu organizaciju. Kao odluka, može se shvatiti kao tendencija da se istorija pregleda i kao direktna intervencija u kolektivnom pamćenju. Spomenik u originalu nosi naziv „Prenos ranjenika“, koji je od strane građana Gnjilana poznat kao „Nepoznati junak“, ne postoji dokaza o takvom imenovanju, i to nas čini da shvatimo da je zajednica više imala ličan pristup o tome kako je nazivao spomenik. Postavljen u centru grada Gnjilana 1964. godine, izgrađen od betona i dizajniran sa modernim idejama tog vremena, ovaj spomenik ne samo što je zabeležio moderne trendove umetnosti u skulpturi, nego je takođe odigrao ključnu ulogu u razvoju kulture komemoracije u javnom prostoru.
S obzirom da je istorija Drugog svetskog rata na Kosovu nije dovoljno istražena i činjenica da je istorijska predanja u ovom okruženju i dalje imaju sumnjivi status, smatramo da ovaj spomenik može dobiti novi život i postati dobra prilika za raspravljanje o onome što se dogodilo tokom rata u Gnjilanu.
Ovo javno obraćanje od strane Inicijative za usmenu istoriju izražava punu podršku Građanske inicijative „Crveni karton“ sa sedištem u Gnjilanu, koji su jasno artikulisali svoje nezadovoljstvo zbog uklanjanja spomenika Palih ratnika (1941-1945) iz centra grada grada i naglasio je hitnost očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa grada Gnjilana.
Zbog ovih razloga, tražimo od vas da ponovo razmislite o odluci da uklanjanje spomenika. Kosovu je potrebno više istorije, ne manje!
Iskreno,
Inicijativa za usmenu istoriju